Suočeni s diskriminacijom: Kada vam javne službe kažu ‘ne’
Čak i kada zakon garantuje uslugu, mnogi marginalizovani ljudi bivaju odbijeni , uskraćen im je upis u školu, odbijena zdravstvena zaštita ili ignorisani u šalter salama. Romi, osobe sa invaliditetom i raseljene osobe posebno često prijavljuju diskriminaciju.
Mi dokumentujemo takve slučajeve i pokrećemo strateške pravne postupke da bi se stvorila praksa. Nudimo besplatnu pravnu pomoć, savjetovanje i podizanje vaših slučajeva kako bi se izborili za promjene u sistemu.
📣 Ne morate biti sami. Zajedno možemo stati protiv diskriminacije.
Nedostupne socijalne usluge: Kada zahtjevi budu odbijeni
Mnogi ranjivi građani u BiH nailaze na prepreke prilikom podnošenja zahtjeva za socijalne naknade – dječiji dodatak, invalidninu, naknade za nezaposlene. Procedura je često nejasna, prepuna papirologije ili obilježena diskriminacijom. Najviše pogođene su romske porodice, žene izbjeglice i osobe sa invaliditetom.
Naš projekat pomaže da se ospore nepravedna odbijanja: nudimo pravno savjetovanje, izradu žalbi i zastupanje pred institucijama kako bi se ispravile pogrešne odluke.
🌐 Ne prihvatajte “ne” kada zakon kaže “da”. Javite nam se – borimo se za vaša prava.
“Odbijeni na vratima: Kada nedostatak dokumenata blokira prava”
U Bosni i Hercegovini hiljade ljudi nemaju važeće lične dokumente ili izvode iz matične knjige rođenih , posebno djeca iz marginalizovanih porodica, raseljene osobe ili Romi. Bez njih, nemoguće je upisati dijete u školu, dobiti zdravstvenu zaštitu ili registrovati imovinu.
Ova tišina u pravnom sistemu postaje prepreka. Naš projekat obezbjeđuje mobilne timove pravne pomoći koji dolaze u vašu zajednicu da riješe probleme s dokumentacijom, izvrše upis rođenja i razriješe sporove oko identiteta.
📌 Ako vi ili vaša porodica imate problema s dokumentima – obratite nam se. Mi dolazimo vama. Ostvarite svoja prava.
Jačanje saradnje u borbi protiv trgovine ljudima u Unsko-sanskom kantonu
U Bihaću je 23. septembra održan sastanak pod nazivom „Jačanje struktura za saradnju i koordinaciju unutar državnog mehanizma za upućivanje u borbi protiv trgovine ljudima u Unsko-sanskom kantonu“, u okviru EU4FAST projekta „Podrška EU jačanju borbe protiv krijumčarenja migranata i trgovine ljudima na Zapadnom Balkanu“.
Sastanak je okupio predstavnike državnih institucija, međunarodnih organizacija i lokalnih aktera kako bi se razmotrili izazovi i prepreke u identifikaciji i zaštiti žrtava trgovine ljudima, te definisali naredni koraci za unapređenje saradnje. Poseban naglasak stavljen je na rad mobilnih identifikacionih timova, ulogu lokalnih zajednica i preporuke za efikasnije mehanizme upućivanja.
Organizacija Vaša prava BiH aktivno je učestvovala u radu i doprinijela iskustvom i ekspertizom u oblasti borbe protiv trgovine ljudima, naročito kroz perspektivu pružanja besplatne pravne pomoći i zaštite žrtava.
Sastanak je realizovan uz podršku Njemačke razvojne saradnje (GIZ), Ministarstva unutrašnjih poslova Italije, Nizozemske i drugih partnera.
#EU4FAST #VasaPravaBiH
📞🎙️Kao članice Inicijativa za monitoring evropskih integracija BiH Udruženje "Vaša prava Bosne i Hercegovine" podržava saopštenje za javnost kojim se ukazuje na činjenicu da Vijeće ministara Bosne i Hercegovine ni na posljednjoj sjednici nije usvojilo Reformsku agendu, čime dodatno usporavamo naš evropski put, ali i rizikujemo gubitak dodatnih 108 miliona eura za projekte u Bosni i Hercegovini.
🔨Više pročitajte u nastavku 📲
@https://ti-bih.org/inicijativa-za-monitoring-evropskih-integracija-bih-rizikuje-gubitak-dodatnih-108-miliona-eura-ako-ne-usvoji-reformsku-agendu/?fbclid=IwY2xjawM-AJJleHRuA2FlbQIxMQBicmlkETFibkttMXBOd0NUb2p3aXZTAR5LyRVrTD0nBu6tts1bGFlHcEAiswu6SI8PqY4thjjUepBMi1z9mANykDlHGg_aem_BlmYj6bW82oA5e17Jjn51Q
Novi projekat "Jednaka prava, jednak pristup"
Sa ponosom objavljujemo naše novo partnerstvo sa Fondom za lokalne inicijative Kanade (CFLI) na projektu „Jednaka prava, jednak pristup: Jačanje inkluzivnog upravljanja i vladavine prava u Bosni i Hercegovini.”
U Bosni i Hercegovini mnoge ranjive grupe , posebno žene, Romi, raseljene osobe i osobe sa invaliditetom, i dalje se suočavaju sa preprekama kada pokušavaju ostvariti osnovna prava, zdravstvenu zaštitu, obrazovanje i socijalnu sigurnost. Iako zakonski okviri postoje, politička fragmentacija, ograničeni kapaciteti institucija, korupcija i diskriminacija često sprječavaju jednak pristup pravima i uslugama. Upravo zbog toga ovaj projekat ima poseban značaj.
Kroz mobilne sesije pravne pomoći biće obezbijeđena besplatna podrška u udaljenim i zanemarenim zajednicama, sa ciljem da stotine ugroženih ljudi, od kojih će većina biti žene, dobiju priliku da ostvare svoja osnovna prava. Radionice osnaživanja biće usmjerene na advokate, službe pravne pomoći i druge pružaoce podrške kako bi se povećala njihova sposobnost da odgovore na potrebe marginalizovanih klijenata. Projekat će dokumentovati i pokrenuti strateške pravne slučajeve radi uklanjanja najčešćih prepreka, a rezultati i rješenja biće predstavljeni i kroz onlajn platformu dostupnu svima.
Na osnovu prikupljenih podataka i iskustava biće izrađen dokument sa preporukama za unapređenje inkluzivnih javnih usluga, koji će biti predstavljen na okruglom stolu sa institucijama i organizacijama civilnog društva. Istovremeno, biće sprovedena i široka kampanja na društvenim mrežama, kako bi građani bili informisani i osnaženi da koriste svoja prava, a poruke o jednakom pristupu pravdi i uslugama doprle do desetina hiljada ljudi širom BiH.
Ovaj projekat nije samo pravna pomoć. On predstavlja gradnju povjerenja, odgovornosti i inkluzivnog upravljanja. Cilj nam je da pristup pravdi i javnim uslugama u Bosni i Hercegovini ne zavisi od etničke pripadnosti, pola ili ekonomskog statusa, već da bude jednako zagarantovan svima. #CanadaFundBiH
📢 Danas je u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH usvojeno stavljanje na dnevni red prijedloga izmjena i dopuna Zakona o azilu.
Ovo je prvi korak u zakonodavnom procesu i važan signal da postoji politička volja za izmjene – jer je prijedlog dobio i opštu i entitetsku većinu. Parlamentarci su time pokazali spremnost da unaprijede postojeći sistem azila u Bosni i Hercegovini.
🔎 Šta predviđa prijedlog?
Smanjuje se rok za pristup tržištu rada za tražioce azila – sa 9 na 3 mjeseca od dana podnošenja zahtjeva.
Ova praksa je u skladu sa Direktivom EU 2024/1346, i sa ovim promjenama bismo uskladili svoje zakonodavstvo sa najboljim evropskim praksama u ovoj oblasti poput Hrvatske, Njemačke, Austrije ili Slovenije, koje već omogućavaju pristup radu nakon 3 mjeseca.
✅ Zašto je ovo važno za naše društvo?
- Brža integracija tražilaca azila,
- Veći ekonomski doprinos kroz poreze i doprinose,
- Smanjenje troškova socijalne pomoći,
- Smanjenje rizika od rada na crno i različitih zloupotreba,
🤝 Udruženje Vaša prava BiH, zajedno sa kancelarijom UNHCR-a u BiH, aktivno je učestvovalo u zagovaranju ovih izmjena. Pozdravljamo ovu inicijativu i nastavljamo davati doprinos kako bi Bosna i Hercegovina kroz konkretne zakonske promjene bila u skladu sa najboljim praksama Evropske unije ali i naših susjeda u ovoj oblasti.
#VasaPravaBiH #UNHCR #azil #integracija #eu #ljudskaprava
Osobe koje su podnijele za azil u BiH nakon tri mjeseca mogle bi se zaposliti
Osobe koje su podnijele za azil u BiH nakon tri mjeseca mogle bi se zaposliti
etto.ba
Etto.ba je informativni, društveno-politički portal u Bosni i Hercegovini. Najvažnije, najbrže i najzanimljvije vijesti i priče iz BiH, regije i cijelog dvijeta.
📢 Danas je na dnevnom redu Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH prijedlog izmjena i dopuna Zakona o azilu, kojim bi se omogućio raniji pristup tržištu rada za tražioce azila – nakon 3 mjeseca od podnošenja zahtjeva.
Udruženje Vaša prava BiH, zajedno sa UNHCR-om, će pažljivo pratiti današnje glasanje i u potpunosti podržavamo usvajanje ovih izmjena, koje predstavljaju važan korak ka boljoj integraciji, pravednijem društvu i usklađivanju sa evropskim standardima.
#VasaPravaBiH #UNHCR #azil #integracija #eu #ljudskaprava
📢 Danas, u Sarajevu, Udruženje Vaša prava BiH učestvuje u tematskom dijalogu „Najbolje prakse u praćenju, ocjeni i izvještavanju o provođenju strateških dokumenata u oblasti sektora pravde“ u okviru projekta EU4Justice Phase II.
👥 Neke od ključnih partnera i institucija koji danas učestvuju u ovom dijalogu su: Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine, Ministarstva pravde Bosne i Hercegovine, Delegacije Evropske unije u BiH, OSCE, entitetska ministarstva pravde, i mnogi drugi
🔎 Šta je EU4Justice?
EU4Justice Phase II je projekt finansiran od strane Evropske unije, sa ciljem osnaživanja pravosudnog sistema u BiH — unapređenje nezavisnosti, kvaliteta, efikasnosti i odgovornosti u sektoru pravde, kao i jačanje kapaciteta za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije.
❗ Zašto je to važno za građane u Bosni i Hercegovini?
Stabilno i pouzdano pravosuđe je temelj vladavine prava, povjerenja javnosti i ekonomskog razvoja. Bez reformi i transparentnog praćenja nema dosljedne borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala, a otežan je i napredak na putu ka Evropskoj uniji. Projekat EU4Justice podržava usklađivanje prakse i pravnih okvira sa evropskim standardima, što donosi dugoročne koristi svim građanima BiH.
🎤 Naša uloga danas
Udruženje Vaša prava BiH aktivno učestvuje na Panelu II, gdje naš izvršni direktor Emir Prcanović govori o doprinosu organizacija civilnog društva u praćenju reforme sektora pravde. Ovdje ističemo važnost uloge civilnog društva u osiguravanju transparentnosti, odgovornosti i zaštite prava građana, te predlažemo bolje mehanizme praćenja, veću dostupnost podataka i inkluzivniji dijalog između institucija i nevladinog sektora.
🤝 Mi u Udruženju Vaša prava BiH vjerujemo da zajednički pristup — institucije + građani + međunarodni partneri — donosi najbolje rezultate za pravdu i sigurnost svih građana.
Hvala što pratite naše aktivnosti, a mi nastavljamo raditi na jačanju prava i izgradnji pravednijeg društva za sve.
#VasaPravaBiH #EU4Justice #Pravosuđe #Transparentnost #ProtivKorupcije
Today, on the International Day of the Victims of Enforced Disappearances, we stand in solidarity with families in Bosnia and Herzegovina and around the world who are still searching for answers.
The United Nations first proclaimed this Day in 2010, recognizing the global need to shed light on the tragedy of enforced disappearances. For thousands of families in BiH, the pain of not knowing the fate of their loved ones remains a daily reality.
At Vaša prava BiH, in close partnership with UNHCR in Bosnia and Herzegovina, we provide legal expertise and assistance not only to families of the missing as they seek to rebuild their lives , but also to refugees, asylum seekers, and others on the move who face uncertainty and loss. Our mission extends beyond legal aid — it is about safeguarding truth, restoring dignity, and ensuring justice for all those who have been displaced, uprooted, or left without answers.
“The disappeared do not just vanish. They leave behind families searching for truth, societies struggling for justice, and a future that cannot be built on silence.” – Ban Ki-moon, former UN Secretary-General
We call on all institutions, organizations, and individuals to work together to ensure that families of the disappeared are never forgotten and that their rights are fully respected.
We at Vaša prava BiH will continue to provide legal expertise and build capacity across BiH so that every voice is heard and every family finds the justice they deserve.
#InternationalDayOfTheDisappeared #VasaPravaBiH #UNHCRBiH #HumanRights
✨ Priča o integraciji – Oksana iz Ukrajine ✨
Udruženje Vaša prava BiH, ponosno je što je još jednoj našoj korisnici pružilo sveobuhvatnu pravnu podršku pri integraciji u Bosni i Hercegovini.
Njen put do potpune integracije i ostvarenja njenih prava uključivao je sljedeće korake :
✅ osiguravanje zakonitog boravka u Bosni i Hercegovini,
✅ nostrifikaciju njenih kvalifikacija,
✅ podršku pri zapošljavanju i ostvarivanju prava na zdravstvenu zaštitu,
✅ kao i registraciju i vlasništvo vlastitog vozila.
Ovakvi rezultati pokazuju da integracija izbjeglica i osoba pod međunarodnom zaštitom u BiH nije samo formalni status, već put ka punopravnom životu u našem društvu.
Ova i slične priče o integraciji su moguće zahvaljujući snažnoj saradnji sa našim partnerom - kancelarijom UNHCR-a u Bosni i Hercegovini, čiju podršku svakodnevno pretvaramo u konkretna rješenja za ljude kojima je to najpotrebnije.
Više o priči naše korisnice pročitajte ovdje 👉 link @https://detektor.ba/2025/08/15/ukrajinka-oksana-maliarchuk-samo-cekam-rijeci-nema-vise-rata-u-ukrajini/
#VasaPravaBiH #UNHCR #integracija #ljudskaprava
Ukrajinka Oksana Maliarchuk: Samo čekam riječi “Nema više rata u Ukrajini”
detektor.ba
Dok se iščekuje dogovor svjetskih lidera o tome da li će rat u Ukrajini biti završen, Oksana Maliarchuk, crtajući granice svoje države, istinski želi da rat konačno prestane, te da njena zemlj...
Nepravda i propusti u sistemu socijalne zaštite i zaštite prava najranjivijih
Kroz vrlo značajnu sudsku odluku ali i pravnu pobjedu Udruženje Vaša prava BiH je ukazalo na ozbiljne propuste sistema zaštite osoba sa duševnim smetnjama u Bosni i Hercegovini, koji nerijetko ne prepoznaju naše najugroženije građane. U ovom slučaju se radi o osobi sa duševnim smetnjama, koja je bila žrtva neefikasnih i često nepravednih pravnih procedura sistema socijalne zaštite.
Naime, slučaj naše korisnice koja je godinama bila smještena u ustanovi za socijalno zbrinjavanje i zdravstvenu njegu – Drin Fojnica, bi trebao pokrenuti reakciju, neophodne zakonske reforme ali i raspravu o tome koliko sistem zaista štiti prava svojih najranjivijih korisnika.
Zaštita prava ili zatvor za štićenike?
B.K., koja od je ranije izražavala želju da napusti ustanovu “Drin” i bude pod brigom svoje majke, tvrdeći da je tu trenutno smještena protiv svoje volje i bez odluke suda, što je u suprotnosti sa postojećim pravnim okvirom ali i Evropskom konvencijom o ljudskim pravima. Nažalost, apeli naše korisnice do sada nisu naišli na ozbiljnu reakciju sistema.
Međutim, ovo nije izolirani slučaj i mnogi drugi korisnici su sasvim sigurno suočeni sa problemom nepostojanja mehanizma revizije koji u skladu sa zakonom preispituje odluke o smještaju u ovu vrstu ustanove.
U svojoj žalbi pred Ustavnim sudom BiH, Udruženje Vaša prava BiH su istakla da nikada nije donesena odluka od strane suda ili nezavisnog organa o njenom prisilnom smještaju, što je u suprotnosti sa zakonskim procedurama. Ovaj slučaj otkriva ozbiljan propust sistema – od donosioca odluka ali i urušavanja mehanizama zaštite prava štićenika.
Nažalost, ovo je samo još jedna sudska odluka ove vrste u postupcima koje je vodilo Udruženje Vaša prava BiH pred Ustavnim sudom ali Evropskim sudom za ljudska prava od 2015. godine. Naši slučajevi su bili i individualni ali i grupni postupci koji jasno ukazuju koliko su neophodne korjenite zakonske reforme u ovoj oblasti.
Propusti u sistemu zaštite osoba sa duševnim smetnjama
Prema odlukama sudova, ali stavovima stručnjaka, pravi problem je što sistem često ne omogućava osobama poput B.K. da se legalno i pravno izbore za svoja prava. Umjesto toga, smještaj i produženje smještaja u ustanovima često se vrši bez sudskog odobrenja ili drugačije odgovarajuće procedure. U slučajevima poput B.K., nedostatak transparentnosti i nepostojanje pravne zaštite dovode do zloupotreba i manipulisanja pravom, ovih najranjivijih kategorija.
Kritike kroz ovu sudsku odluku upućuju i na to da institucije često ne slijede preporuke stručnih timova i nemaju adekvatne mehanizme za pravovremeno preispitivanje smještaja, što dovodi do produženih zabrana kretanja, zatvaranja i odvajanja od porodice bez bilo kakvih valjanih razloga.
Šta kaže odluka suda?
Ustavni sud Bosne i Hercegovine je u ovom slučaju utvrdio da su prava B.K. prekršena, pa je naložio da se hitno preduzmu mjere za osiguravanje njenih prava u skladu sa Ustavom BiH ali i Evropskom konvencijom o ljudskim pravima. Odluka također zaključuje da postoji kršenje prava s obzirom da njeno zadržavanje, nakon njenog zahtjeva za otpustom, nije bilo opravdano.
Sud je također naredio osiguranje naknade nematerijalne štete od 5.000 KM, kao simbolični korak kojim želi ukazati na ozbiljnost problema i potrebu za korekcijom postojećih propusta, kako ne bismo imali više ovakvih sudskih odluka u budućnosti.
Nakon više od deset godina od naše prve presude Evropskog suda za ljudska prava u kojem smo ukazali na nezakonito lišavanje slobode, jer postupci i odluke nisu bili u skladu sa zakonima i Evropskom konvencijom o ljudskim pravima, ponovo dobijamo sudske presude koje ukazuju na isto.
Tako da postavljamo pitanja, ko je odgovoran za ponovno kršenje ljudskih prava i koje su pravne posljedice za odgovorne u ovom slučaju?
Sistemski problemi lišavanja slobode osoba sa duševnim smetnjama
Ovaj slučaj osvetljava sistemski problem sa kojim se suočavaju najranjiviji članovi našeg društva. Često nedostaje koordinaciju između institucija i pravnih mehanizama, a osobe sa duševnim smetnjama ostaju bez adekvatne zaštite, uvučene u začarani krug nepravednih procedura koje često zaboravljaju na njihova prava ali i dostojanstvo.
Za širu javnost, ovo je alarm koji upozorava da je neophodno jače djelovanje i građanska svijest o pravima, kao i da sistem mora biti transparentniji, odgovorniji i spreman da štiti ljudska prava u svakom trenutku. Ukoliko se problemi poput slučaja B.K. ne budu adresirali, sistem neće ispunjavati svoju osnovnu funkciju, a to je zaštitu i podrška najranjivijima.
Ovaj slučaj je osim toga važan podsjetnik da pravda nije stvar fikcije, već svakodnevni izazov sistemu koji evidentno treba više odgovornosti ali i neophodnih zakonskih promjena koje nažalost izostaju od službi i institucija čija je primarna uloga zaštita prava najranjivijih.
Reforma nije stvar par eksperata i strategija koje niko ne čita. To je društveni proces u kojem učestvuju građani, mediji, civilno društvo i međunarodni partneri.
Bez pritiska javnosti i zahtjeva za odgovornost, sistem neće imati razloga da se mijenja.
Vrijeme je da se svi uključimo i da ne pristajemo na polovične mjere. Reforma je zajednički posao.
📢 🚀 Istorijski dan za slobodu medija i poziv da i mi krenemo tim putem!
Evropska unija je 08. avgusta usvojila Zakon o slobodi medija (EMFA), koji stupa na snagu i uvodi jasna pravila kako bi se osigurala nezavisnost novinara ali i zaštita javnog interesa.
Ovim zakonom se:
1. Spriječava politički pritisak na javne medije i uređivačku politiku.
2. Uvodi se obaveza transparentnog vlasništva nad medijima.
3. Štiti se povjerljivost novinarskih izvora i komunikacije.
4. Zabranjuje se korištenje špijunskog softvera protiv novinara.
5. Propisuje se da reklame, finansirane iz javnih sredstava/budžeta, budu dodjeljivane transparentno i bez pogodovanja.
Ovo nije samo evropska vijest – ovo je putokaz i za nas i naše društvo. Ako želimo društvo u kojem su mediji slobodni, a novinari zaštićeni, naši zakoni moraju pratiti ove standarde.
Na putu prema članstvu u EU, usvajanje sličnih propisa bi bio jasan znak da slobodu medija shvatamo ozbiljno – jer bez slobodnih medija nema slobodnog društva.
Reforma pravosuđa mora ići ruku pod ruku sa zaštitom onih koji ukazuju na nepravdu: zviždača, novinara, aktivista. Jer ako se njih ne štiti, pravda ostaje samo riječ.
Potrebna je jasna i institucionalna zaštita onih koji govore istinu. Pravosuđe nije samo kazna , ono mora biti i štit za ranjive.
📢 Predstavljamo vam SmuggleAlert aplikaciju!
Ova platforma je kreirana kako bi olakšala 👤 pojedincima, 🏢 organizacijama civilnog društva i 📊 institucijama da
📍prijave rizike povezane sa krijumčarenjem,
📍dele informacije i
📍pristupe najnovijim podacima, zakonima i resursima.
Saznajte više - LINK u bio.
Platforma je nastala u okviru projekta „Korak po korak“, koji zajednički sprovode Grupa 484, Vaša Prava BiH i Građanska alijansa.
Projekat je podržan od strane SMART Balkans Centar za promociju civilnog društva Instituta za demokratiju i medijaciju (IDM) i Centra za istraživanje i kreiranje politike (CRPM), a finansiran od strane Norveškog Ministarstva spoljnih poslova.
#SMARTBalkans #SupportedByNorway #RegionalGrant #CPCDba #IDM #CRPM.
Nakon gotovo šest godina pravne borbe, Ustavni sud BiH donio je konačnu presudu u slučaju koji je otvorio ključno pitanje: Ima li u BiH prostora za slobodno i odgovorno novinarstvo?
Ova presuda potvrđuje da odgovor na to pitanje može biti i DA.
Hronologija slučaja:
• Novembar 2019. lokalni portal prenosi članak iz Dnevnog avaza o sumnjivim diplomama jednog političara i dugogodišnjeg direktora javnog preduzeća.
• Već sutradan objavljen je i demanti, uz priložene diplome.
• Oktobra 2020. Općinski sud u Bihaću proglašava novinara Vahidina Durića krivim za klevetu i dosuđuje novčanu kaznu i javno izvinjenje.
• Kantonalni sud potvrđuje presudu, ignorišući relevantne standarde Evropske konvencije o ljudskim pravima.
• U aprilu 2021. podnesena je apelacija Ustavnom sudu BiH.
• U julu 2025. Ustavni sud donosi presudu: utvrđena je povreda člana 10. EKLJP i prava na slobodu izražavanja.
Zašto je ova presuda važna?
Ustavni sud je jasno rekao: satira i prenošenje već objavljenih vijesti, uz objavljeni demanti, ne predstavljaju osnov za ograničavanje slobode izražavanja kada je riječ o temama od javnog interesa.
Presuda dolazi u trenutku kada je Republika Srpska uvela krivično gonjenje za klevetu, čime se pojačava institucionalni pritisak na slobodu medija. Taj zakon već su osudile brojne međunarodne organizacije, ali sada imamo i domaći pravosudni presedan koji ide u korist novinarima.
Sloboda izražavanja mora ostati temelj demokratskog društva.
Globalni trendovi su zabrinjavajući , prema istraživanjima Freedom House-a i Reportera bez granica, više od polovine svjetske populacije živi u sredinama gdje je novinarski rad ugrožen političkim pritiscima, ekonomskom nesigurnošću i cenzurom. Ipak, građani BiH i dalje najviše vjeruju upravo medijima, i to uprkos svakodnevnim pritiscima.
Ova presuda pokazuje i nešto drugo , da u Bosni i Hercegovini postoje pravni mehanizmi koji, kada se aktiviraju na pravi način, mogu zaštititi slobodu medija. Ključnu ulogu u tome ima i kvalitetna pravna podrška, koja novinarima omogućava da istraju u borbi za istinu i javni interes.
Kako je rekao novinar Vahidin Durić nakon presude:
„Ovo je pobjeda svih novinara koji žele pošteno raditi svoj posao i prenositi istinu. Osim toga, ona je opomena da pojedinac nije iznad zakona i da je pravda dostižna.“
Ovaj slučaj ostaje kao primjer i argument u borbi protiv zakonskih rješenja koja žele kriminalizirati slobodnu riječ.
Dok domaći napori traju, međunarodna podrška ostaje od ključnog značaja. Novinari i civilno društvo u BiH više puta su pozvali EU, OSCE i misije UN-a da slobodu medija postave kao mjerljivo i obavezujuće mjerilo napretka BiH ka članstvu u EU.
„Međunarodni akteri moraju slobodu medija i sigurnost novinara tretirati kao nerazdvojiv i prioritetan element procesa pristupanja Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji.“
Diplomatske izjave više nisu dovoljne. Potrebni su konkretni, provedivi uslovi koji će biti vezani za političke reforme i zaštitu slobodnog novinarstva.
Budite uz novinare. Pročitajte izvještaj. Pridružite se pozivu:
👉 medijska-prava.vasaprava.org
Zamislite zdravstveni sistem u koji vjeruje samo 25% ljudi. Ili školu u koju niko ne upisuje djecu jer ne vjeruju učiteljima.
E pa tako izgleda pravosuđe u BiH danas.
Prema dostupnim podacima , većina građana smatra da se pravda kupuje, a zakoni selektivno primjenjuju. To nije pravna država. To je sistemska nepravda.
